Izvještaj Human Rights Watch (HRW) World Report 2023 o Ruskoj Federaciji ističe značajno povećanje vladine represije, posebno nakon punog vojnog napada na Ukrajinu 24. februara 2023. Ruske vlasti pokrenule su agresivnu kampanju za suzbijanje građanskog aktivizma, nezavisnog novinarstva i političkog disidentstva, očigledno kako bi utišale opoziciju ratu i svaku kritiku vlade. To uključuje usvajanje širokog spektra zakona koji uvode ratnu cenzuru sa teškim kaznama za različite radnje, poput nazivanja sukoba u Ukrajini "ratom" ili kritikovanja invazije.
Izvještaj takođe detaljno opisuje postupke ruskih snaga u Ukrajini, uključujući nepravilno bombardovanje i granatiranje civilnih područja, mučenje, proizvoljno zadržavanje, prisilni nestanci, prisilno premještanje civila u druge okupirane ukrajinske teritorije ili u Rusiju, i vanpravosudna ubistva civila na područjima pod ruskom okupacijom.
U domaćim okvirima, Rusija je usvojila mentalitet "opkoljene tvrđave", pojačavajući retoriku o zlonamjernom stranom uticaju i proširujući zakonodavstvo o "stranim agentima" da uključi širi spektar pojedinaca i organizacija. To je dovelo do stavljanja na crnu listu stranih organizacija kao "nepoželjnih" i dodavanja više pojedinaca i grupa na registar "stranih agenata".
Izvještaj takođe beleži značajne talase emigracije iz Rusije u 2022. godini, nakon invazije i najave opšte vojne mobilizacije rezervista. Primijećeni su i novi homofobni zakoni i retorika protiv migranata.
Ruska vlada pojačala je kontrolu nad biometrijskim podacima ljudi, prikupljajući takve podatke od banaka i koristeći tehnologiju prepoznavanja lica za nadzor i progon aktivista. Novi zakon usvojen u julu 2022. godine omogućava ruskoj vladi da van sudskim putem zatvara masovne medije i blokira online sadržaj zbog širenja "lažnih informacija" o postupcima Ruske oružane snage ili drugih državnih tijela u inostranstvu ili zbog širenja poziva na sankcije Rusiji.
Pored toga, izvještaj diskutuje o značajnom doprinosu Rusije klimatskoj krizi kao jednom od najvećih svjetskih emitera stakleničkih gasova i trećeg najvećeg proizvođača fosilnih goriva. Aktivizam u oblasti zaštite okoliša u Rusiji nastavlja se suočavati sa fizičkim napadima, uznemiravanjem, zastrašivanjem i progonom.
Međunarodno, Evropska unija, SAD, Velika Britanija, Kanada i druge vlade uvele su nove sankcije protiv pojedinaca, kompanija i entiteta iz Rusije kao odgovor na ove događaje. Savjet za ljudska prava UN-a usvojio je rezoluciju o uspostavljanju mehanizma UN-a za praćenje ljudskih prava u Rusiji, a druge međunarodne organizacije su suspendovale članstvo Rusije ili potpuno isključile Rusiju zbog ovih zabrinutosti za ljudska prava.